Bodrum – letovalište u Turskoj sa bogatom istorijom

Bodrum je mesto koje mnogi sanjaju, mesto koje vas konstantno izaziva svojom lepotom, slobodom i neizmernom ljubavlju koju pruža svima. Asocijacija na Bodrum uvek povlači za sobom misli o suncu, moru i istoriji. Ukratko, Bodrum je za sve i svakoga. Kažu da u Bodrumu sunce sija drugačije, more miriše lepše, pa i vetar duva drugačije. Sve je lepše nego bilo gde drugde.
Bodrum je šarmantna luka koja se nalazi u Turskoj, 270 km južno od Izmira, na Egejskoj obali. Nalazi se u južnom delu istoimenog poluostrva a naspram njega je grčko ostrvo Kos. Administrativni centar Bodruma ima 30.000 stanovnika i nalazi se na mestu gde se nekada nalazio antički grad Halicarnassus koji je jednom bio glavni grad kraljevstva Caria.
Danas je Bodrum glavna turistička atrakcija jugozapadne Turske zahvaljujući prelepoj obali, izuzetno prijatnoj klimi, divnoj prirodi i obilju istorijskih gradova koji su imali veliki značaj.
Ako letujete u Bodrumu, nikako ne bi trebalo da propustite da uživate u nekom baru, naročito u Halikarnasu. Posetite i podvodni arheološki muzej i zamak. Potrudite se da odete na bazar koji se održava utorkom i večerajte u nekom od odličnih ribljih restorana.

Marina u Bodrumu

Marina se nalazi u srcu samog Bodruma, na par minuta od samog centra i naziv joj je Bodrum Milta Marina. Ovo je jedna od najlepših luka Egejskog mora i celog Mediterana. Renovirana je 1999. godine i predstavlja savršeno okruženje kako za jahte tako i za posetioce. Ova marina ima dobru reputaciju i već je nagrađivana. Ovde se nalaze nabolji restorani i radnje renomiranih svetskih brendova, tako da šetajući možete uživati i osećati se zaista važno u svom njenom luksuzu.

Kopaonik apartman izdavanje

Istorija Bodruma

Staro ime Bodruma je Halicarnassus, tj. Halikarnas. Jedno od sedam svetskih čuda antike, Mauzolov mauzolej, nalazio se ovde.
Kao mesto koje je naseljeno hiljadama godina u kontuitetu jasno je da ima bogatu istoriju. Sve je tako zahvaljujući poziciji na kojoj se nalazio a to je blizina značajnijim civilizacijama i događajima antike. Zapravo, prvo naselje ovde sagrađeno je zapravo na malom stenovitom ostrvu gde se sada nalazi zamak Svetog Petra. Kada su vitezovi Svetog Jovana došli, napravili su utvrđenje na ruševinama starog zamka koji su napravili Dorjani oko 1100. godine p. n. e.
Otac istorije Herodot koji je rođen u 5. veku p. n. e.  rođen je upravo u Halikarnasu. On je zapisao da su Dorjani došli sa istočne obale Peloponeza i svoje novo ostrvo nazvali Zephyria. Nema mnogo podataka o prvobitnom nastanku samog Bodruma. Prva pominjanja datiraju iz 7. veka p. n. e. Zna se da je Halikarnas bio jedan od 6 članova dorjanske konfederacije Heksapolis. Grad je bio u usponu sve do 546. godine p. n. e. kada su Persijanci zauzeli grčke gradove na Egejskoj obali. Halikarnas je takođe pao pod persijsku vlast. Sve do vladavine Mauzola, Halikarnas je bio manji grad. Mauzol je imao ambiciozne planove i reorganizovao celo područje. Najpre je premestio glavni grad iz Mileta u Halikarnas, a sagradio je i masivne zidine oko novog glavnog grada. Ove zidine stoje i danas. Kako bi povećao broj stanovnika, prisilio je mnoge stanovnike okolnih gradova da se presele u Halikarnas. Antičko pozorište, koje je jedna od njegovih građevina i danas stoji i odoleva zubu vremena. Ovo pozorište je jedno od najstarijih u čitavoj Anadoliji. Turci su ga restaurirali ’60 – ih godina prošlog veka i danas se koristi za koncerte i brojne festivale. Mauzol je preminuo 353. godine p. n. e. a njegovu vladavinu nastavila je njegova žena i sestra Artemisia II. Vladala je 3 godine ali uspela je da završi njegov mauzolej, koji je jedno od 7 svetslih čuda antičkog sveta. Ovaj mauzolej bio je visok kao zgrada od 20 spratova. Stajao je u punom sjaju najmanje 1500 godina, ali ga je zemljotres pretvorio u ruševine. Nakon toga su došli vitezovi Svetog Jovana i iskoristili ostatke za gradnju svog zamka.
Ovaj deo je 334. godine p. n. e. osvojio Aleksandar Veliki. Posle nešto teže bitke, njegove snage uspele su da probiju jake gradske zidine. Halikarnas nikada nije povratio svoju slavu nakon Aleksandrovog osvajanja. Kasnije, oko 190. godine p. n. e. Rimljanji osvajaju Halikarnas i on postaje slobodan grad. Ova nezavisnost je trajala do 129. godine p. n. e. kada Rimljani reorganizuju svoje zemlje u Aziji. Sa padom Rima, Halikarnasom vlada Vizantija a zatim Otomansko carstvo i na kraju Turska Republika.

Bodrum mapa

Kako do Bodruma

Putovanje do Bodruma

Kuhinja Bodruma

Kuhinja Bodruma je u osnovi zdrava i ne goji. Naravno, ukoliko se bez ograničenja prepustite uživanju u njihovom fenomenalnom hlebu, kolačima i super slatkim dezertima poput baklave, očekujte koje kilo više 🙂 Tradicionalna jela puna su mediteranskih ukusa. Povrće pripremljeno sa najrazličitijim začinima i na maslinovom ulju servira se hladno i uvek se služi kao predjelo.
Turska brza hrana takođe je popularna u manjim restoranima u Bodrumu. Probajte njihove palačinke (gozleme), grilovanju jagnjetinu, piletinu ili govedinu tanko seckanu u sendviču. Uz ova jela odlično ide ayran, piće koje Turci obožavaju. Ovo je u stvari posoljen jogurt pomešan sa hladnom vodom koji fenomenalno osvežava tokom vrelih letnjih meseci.
Ukoliko želite da izađete i obedujete mogućnosti su bezbrojne. Postoji mnoštvo restorana internacionalnih kuhinja, mnoštvo fancy restorana a tu su i manji restorani lokalne kuhinje kao i restorani brze hrane. Osim ribe, specijaliteti Bodruma su biftek, piletina sa krompirima, belim lukom i specijalnim umakom od jogurta.
Bilo gde u Turskoj, pa i ovde u Bodrumu dezerti su nezaobilazni. Jedan od njih je “sarayli” rolovan kolač sličan baklavi, a drugi je “katmer” nešto kao punjena slatka pita. Oba kolača punjena su bademima i susamom.


Creative Commons – image, by Helen Simonsson / flickr.com