Crna Gora – država sa jedinstvenom lepotom

Crna Gora je država na jugu Evrope i Balkanskog poluostrva. Mala država ali sa jedinstvenom lepotom i raznovrsnošću prirodnih bogatstava nastalih u davna vremena delovanjem prirodnih sila.

Crna gora se prostire od Hercegovine na istoku preko visokih planina Durmitora, Pivske planine, Bjelasice i Ljubišnje do rubova Volujaka i Zelengore na severu, Prokletija na jugoistoku, a završava se na živopisnoj obali Jadranskog mora.
Površine je 13812 km2 sa prosečnom nadmorskom visinom od 1060 m a zanimljivo je da ima oko 70 vrhova koji prelaze 2000 m  nadmorske visine. Crna Gora ima oko 700.000 stanovnika od čega su najbrojniji Crnogorci, Srbi, Albanci, Muslimani, Bošnjaci i ostali.

Prodaja apartmana Kopaonik Suncani breg

Klima u Crnoj Gori

U Crnoj Gori postoji više klimatskih zona: u unutrašnjosti preovladava umerena kontinentalna klima, u planinskom delu planinska, dok je na jugu i uz jadransku obalu jadransko-sredozemna klima sa mnogo sunčanih i toplih dana gde se prosečna januarska temperatura ne spušta ispod 7 °C, a julska oko 25 °C. Temperatura mora je zimi od 10 – 12 °C, a leti od 25 – 28 °C.

Istorija Crne Gore

Južno od Hercegovine, istočno od Dalmacije, severno od Albanije i zapadno od Turske leži mala zemlja, leti zaturena među visokim, golim, sivim brdima, zimi skrivena pod debelim snežnim pokrivačem. Zemlja je ta Montenegro. Ime italijansko i znači „crne gore“. Crna Gora, kaže se na jeziku te zemlje, a narod naziva Crnogorcima ili „sinovima crnih gora“, zapisao je 1895.godine norveški putopisac Henrich August Angell.
Crna Gora, nepoznata i čudna u tom vremenu, bila je posebno interesantna istraživačima iz cele Evrope koji su tada dolazili u nju kao zemlju „krajnje opasnu i varvarsku“, a odlazili oduševljeni krajevima i ljudima, posebno srdačnim odnosom prema svakom dobronamernom putniku i posetiocu.
Crna Gora je zemlja bogate i duge istorije.
Iliri su najstariji stanovnici Crne Gore, čije je veliko pleme Labeata živelo na teritoriji Crne Gore i severne Albanije. U rimsko doba ističe se pleme Dokleata, a u 7. veku u tadašnju vizantijsku provinciju Prevalitanu stižu Sloveni koji razaraju Dokleu, a oblast dobija naziv Duklja u 11. veku, od kada se sve češće počinje nazivati Zeta.
Duklja – Zeta, od 15. veka Crna Gora sinonimi su za jednu državu i narod koji je prolazio kroz burnu istoriju.
Knez Vladimir (970 – 1016.godine) je prva značajna ličnost iz istorije Duklje. Pobedio ga je i zarobio makedonski car Samuilo, a padom Samuilove države (1018. godine) Zeta je pala pod vizantijsku vlast.
Od vizantijske vlasti Crnu Goru je oslobodio Stefan Vojislav. Naslednici njegove dinastije su ojačali Zetu, u vreme Mihailove vladavine postala je kraljevina (1077.godine), a u Bodinovo vreme pripojene su joj Raška i Bosna. Osamdesetih godina 12. veka zauzima je raški župan Stefan Nemanja i u tom položaju ostaje 180 godina.
Balšići su Zetu ojačali i proširili je, a sredinom 15. veka u svim izvorima počinje se zvati Crna Gora, pod vlašću nove dinastije Crnojevića.
Ivan Crnojević (1465 – 1490. godine) osnovao je novu prestonicu i u njoj sagradio manastir i dvor. Turci su stalno napadali na ovaj ostatak slobodne balkanske zemlje, ali su je Crnogorci branili.
Ivanov sin Đurađ (1490 – 1496.) osnovao je štampariju i davne 1493.godine štampane su knjige. Kada je štampan „Oktoih“ knjiga je bila retkost na starom kontinentu. Đurađ, pred naletima Turaka beži u Italiju, a Crnom Gorom počinje da vlada nova dinastija Petrović – Njegoš. Danilo, Sava i Vasilije ujedinjuju crnogorska plemena, državu postavlja Petar I (1784 – 1830. godine), Petar II (1830 – 1851. godine) stvara državni aparat, formira senat, gvardiju – sud, perjanike – gardu.
Knez Danilo (1851 -1860. godine) razdvaja svetovnu od duhovne vlasti, jača institucije države, donosi Zakonik crnogorski i brdski, i vrši razgraničenje sa Turskom.
Nikola Petrović (1860 – 1918. godine) nastavlja ratove i pobede nad Turcima (Vučji do, Fundina, oslobođenje Bara, Ulcinja, Nikšića i Podgorice), udvostručuje teritoriju i na Berlinskom kongresu (1878. godine) Crna Gora postaje nezavisna država – 1905. godine donosi prvi ustav, a 1910. godine Crna Gora postaje kraljevina.
U Prvom svetskom ratu, posle pobede nad austrijskim trupama na Mojkovcu 1916. godine, bez podrške saveznika, polaže oružje, a kralj Nikola se sa vladom povlači u Francusku.
Krajem 1918.godine na Podgoričkoj skupštini, Crna Gora je pripojena Srbiji i tako je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, a od 1929.godine u Kraljevinu Jugoslaviju.
U Drugom svetskom ratu je Crna Gora bila na strani saveznika, stvaranjem SFRJ Crna Gora postaje jedna od šest federalnih republika. Raspadom te države 1992. godine sa Srbijom formira Saveznu Republiku Jugoslaviju koja je Beogradskim sporazumom 2002. godine redefinisana u Državnu Zajednicu Srbija i Crna Gora da bi na referendumu 2006. godine postala samostalna država.

Crna Gora mapa


Nacinalni parkovi Crne Gore

Nacionalni parkovi Crne Gore – pročitajte ovde…

Hrana u Crnoj Gori

Pored hotela koji uz boravak, uključujući polupansion ili pansion u gradovima, turističkim mestima uz saobraćajnice gde se nalaze kafane, restorani, picerije, konobe, restorani brze hrane, gurmanima su posebno zanimljivi restorani sa domaćom kuhinjom.
Sve namirnice životinjskog porekla su pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom, po standardima i propisima EU.

Šta jesti u Crnoj Gori?

Uz standardnu evropsku i mediteransku kuhinju Crna Gora nudi zdravu hranu i specijalitete svoga podneblja, od hladnih predjela gde spadaju čuveni njeguški pršut i sir, pljevaljski sir, pečurke, priganice, sušena ukljeva… do glavnih jela od na severu i planinama pečene i kuvane jagnjetine, jagnjetine kuvane u mleku, cicvare na kajmaku, kuvanog krompira sa sirom, i kajmakom; u središnjem delu i na primorju kuvana kastradina (suva ovčetina), dimljeni i sveži krap (šaran iz Skadarskog jezera), jela od morske ribe, „plodovi mora“ i poslastica priganice sa medom i suve smokve…

Šta piti u Crnoj Gori?

Crnogorsko vinogorje i proizvodnja kvalitetnih vina je tradicija crnogorskih vinara na jugu i primorju i čuvenih aromatičnih voćnih rakija (šljivovica, jabukovača, kruška) u kontinentalnom delu i na severu.

Poznata crnogorska vina su: vrhunski „Vranac“, „Pro Corde“, „Krstač“, „Kabernet“, „Šardone“ i čuveno crno domaće vino.

Od lozovih rakija: „Crnogorska loza“, „Prvijenac“ i „Kruna“.


Creative Commons – image, by SarahTz / flickr.com

One thought on “Crna Gora – država sa jedinstvenom lepotom

Comments are closed.