Mađarska – sinonim za banjski turizam

Područje današnje Mađarske je nešto veče od 90000 km² i naseljeno je sa oko 10 miliona ljudi. Mađarski jezik je autohtoni jezik, jedino na ovim prostorima se priča mađarskim jezikom. Shodno tome Mađarska verbalna kultura, narodne priče a naročito pesme se ne mogu porediti sa okolnim evropskim zemljama, iako preko 1000 godina žive u Evropi.
Mađarska istorija je vrlo bogata, puna je zaokreta i obmana. No i pored toga, do danas su ostali sačuvani mnogi spomenici i vredne znamenitosti, a veliki broj njih se danas nalazi na popisu UNESCO-ove Svetske baštine. Na listi UNESCO-ove Svetske baštine nalazi se glavni grad Mađarske, Budimpešta, sa njegovom nadahnjujućom panoramom.

Ko bi rekea da Mađarska i Island imaju dosta sličnosti? Ove dve zemlje obiliju izvorima lekovite i termalne vode. Doduše Island ima više izvora termalne vode ali Mađarska ne zaostaje puno. Ovo bogatstvo Mađari su iskoristili na pravi način! Banjski turizam, wellness i spa, pored Budimpešte predstavljaju centralne atrakcije mađarskog turizma.

Mađari su posebno ponosni na brojne izvore lekovite vode, a samo se na Islandu nalazi više termalnih izvora nego ovde. Zahvaljujući prirodnim bogatstvu u vodi, wellness i spa, danas su glavna turistička ponuda Mađarske. Mađarska nije top turistička destinacija kao što su recimo Italija ili Francuska koju posećuje veliki broj tursita iz ne evropskih zemalja. Mađarska je regionalna turistička destinacija i turisti iz Evrope čine preko 90% svih turista koji posete Mađarsku a najbrojniji su turisti iz Austrije, Nemačke i Slovačke. Većina turista dolazi svojim kolima i ostaje relativno kratko u zemlji. Mađarsku je najbolje posetiti u periodu od aprila do oktobra, dok tokom letnje sezone ima najviše turista u Mađarskoj.
Balaton jezero, je već odavno postao raj za odmor za porodice sa decom, za ljubitelje sportova na vodi, prvenstveno za jedriličare i sve one kojima je potreban odmor uz idiličnu atmosferu obližnjeg jezera.

Položaj i prirodne karakteristike Mađarske

Mađarska je zemlja centralne Evrope i jedna od retkih zemalja u Evropi koja nema more. Ona je pretežno ravničarska zemlja sa najvišim vrhom od nešto preko 1km, Kekeš je visok svega 1014 metara. Mašarska je specifiična i bogata i rekama. Dunava je deli na pola od većih reka tu su Tisa i Drava. Pored reka Balaton, najveće jezero u Mađarskoj je od posebnog značaja a jezero Heviz je najveće termalno jezero na svetu.

Istorija Mađarske

Plodna mađarska nizija od uvek je privlačila ljude tako da ne čudi to što je prostor današnje Mađarske bio naseljen još pre oko pola miliona godina. Prava istorija počinje onog trenutka kada Rimljani osvajaju ovaj deo Evrope. Pdručje današnje Mađarske je osvojeno u prvom veku nove ere i od tada pa sve do raspada rimskog carstva uticaj Rima u ovoj oblasti je izuzetno veliki. Svedok rimske istoreje na ovim prostorima je grad Aquincuma koji se nalazi blizu Budimpešte. Relativan mir i prosperitet za vreme vladavine Rima na ovim prostorima je od 5-tog veka zamenjen nesigurnošću, turbulencijom pa i pustošenjima koji su donosila varvarska plemena. Huni, Goti, Langobardi, Avari su sve do 9-tog veka smenjivali na ovim prostorima.

U 9-tom veku i kasnije Mađari se naseljavaju na ovim prostorima. Mađari su bili nomadski narod ugro-finskog porekla i nije čudo što je Panonska nizija privukla da se stalno nasele u ovoj oblasti. Već prisutno stanovništvo se bavilo poljoprivredom i Mađari su su se vrlo brzo pomešali sa njima i naučili i sami da se bave poljoprivredom. S početka 11-tog veka stvorena je prva mađarska kraljevina. Stjepan I Sveti je proglešen za kralja 1000 godine, pre toga je nosio titulu velikog kneza. Od tog trenutka kreće uspon u svakom pogledu mađarske srednjevekovne države. Taj razvoj je trajao sve dok Tatari nisu prodrli u zemlju i porušili, spalalili i opljačakili skoro čitavu Mađarsku. To nije bio kraj mađarske države. Kraj Sigmunt i kralj Matijaš su se posebno isticali u obnovi i razvoju mađarske drđave i naroda. U to doba kultura i umetnost cvetaju na mađarskom dvoru. Neretko renesansi umetnicu iz Venecije i Firence posećuju mađarski dvor.

Novi nalet naroda sa istoka je bio fatalan po mađarsku državu. Ovoga puta u pitanju su bili Turci. Godine 1526 se odigrala Mohačka bitka gde je Mađarska poražena i tada je prestala da postoji. Deo teritorije se našao pod osmanskom vlašću a deo je došao u sastav Habzburške monarhije. Transilvanija koja je do tada pripadala Mađarskoj je postala vazalna država turskog carstva. Sa kraja 17-toga veka Habzburške monarhije osvaja Transilvaniju a Požarevačkim mirom Turci u potpunsti napuštaju teritoriju mađarske. Mađarska je opet bila kompletirana ali u sastavu veće tvrorevine.

Reformacija hrišćanstva je imala veliki uticaj na Mađarsku u tom trenutku oni se približavaju luteranstvu i kalvinizmu. Tih godina je nastupila i reforma Habzburške monarhije koja je transformisana u Austrougarsku. To je zaničili veći stepen autonomije za mađarsku u sklopu novog carstva.

S početka 20-tog Mađarska u sklopu Austrougarske monarhije je bila jedan od glavnih igrača na svetskoj sceni. Pokrnula je I Svetski sa nadom velikih osvajanja a desilo se nešto sasvim suprotnu. Austrougraska je izgubila rat i prestala da postoji, veliki delovi teritorije su bili izgubljeni. Želja i nadanja da se te teritorije povrata su gurnule Mađarsku u naričje nacističke Nemačke no i II Svetski rat se završio sa potpunom katastrofom za Mađarsku. Sovjetska armija je umarširala u Budimpešti i Mađarska je ostala u sastavu Varšavskog pakta sve do 1990. godine kad je otvoreno novo poglavlje u Mađarskoj istoriji. Danas je Mađarska jedna od članica Evropske Unije.

Klulturne znamenitosti Mađarske

Mapa Mađarske”

Prevoz do/u Mađarskoj

Vazdušni prevoz Mađarska

Aerodrom Franc List (Liszt Ferenc) u Budimpešti spada u jedan od najvećih na teritoriji Srednje Evrope. Ima tri terminala. Sa terminala 1. (koji se nalazi bliže Budimpešti) ne odvija se putnički saobraćaj, sa terminala 2A letovi unutar Šengenskih zemalja, a sa 2B svi ostali evropski i prekookeanski letovi. Postoji mogućnost besplatnog parkiranja na aerodromu do 15 minuta.

Od aerodroma do centra Budimpešte, i obratno, moguće je doći autobusom (linija 200E) i metroom (linija 3). Autobuski i metro prevoz je redovan i ide na 15-tak minuta. Taksi prevoz je takođe opcija. Najbolje opcija da se taksi dogovori unapred, jer se tako izbegavaju moguće prevare. Taksi i prevoz sa aerodroma je moguće naručiti kod firme Fotaxi.

Aerodrom u Debrecenu, je međunarodni aerodrom i uglavnom se koristi za čarter letove. Udaljen svega 5km od istoimenog grada.
Aerodrom FlyBalaton, ili kako je danas poznat, Heviz-Balaton, nalazi se kod mesta Šarmelek, je povremeno otvoren za međunarodne letove.

Železnički prevoz Mađarska

Železnička mreža u Mađarskoj je srednje razvijena, a kvalitet usluga je različit. Unutar Mađarske se preporučuje putovanje tzv. inter siti linijama između većih gradova gde su okolnosti putovanja višeg kvaliteta. U Budimpešti ima više železničkih stanica. U pravcu Srbije vozovi kreću sa stanice Keleti. Najveće preduzeće za železnički transport u Mađarskoj je MÁV-Start Zrt (MÁV), koja kompanija postoji već 160 godina, i svake godine prevozi više od 150 miliona putnika na razne destinacije.

Turistički vozovi

Na nostalgična putovanja staromodnim, ali istovremeno obnovljenim vozovima, koji podsećaju na period prekretnice dva veka (XIX-XX.), možete otići u regionu oko Budimpešte. Informacije o nostalgičnim putovanjima su dostupne u ispostavama preduzeća MÁV Nosztalgia.

Autobuski prevoz Mađarska

Javno preduzeće „Volánbusz” svakodnevno pokreće 500 autobusa na domaćim linijama koje uključuju više od 100 gradova u zemlji, omogućujući time direktnu vezu evropskih zemalja sa najvažnijim regijama i destinacijama za odmor Mađarske, uključujući i Budimpeštu. Tokom dana autobusi polaze svakih sat vremena – ili čak i češće – u pravcu gradova Eger, Salgótarján, Gyöngyös, Jászberény, Kecskemét, Székesfehérvár, Veszprém, Tatabánya i Győr, isto tako mnoge linije idu prema regionu Mátra, prema Velikoj Niziji (Alföld), u pravcu jezera Balaton ili druge destinacije.

Vožnja automobila u Mađarskoj

Prema važećim zakonskim propisima na teritoriji R. Mađarske se može upotrebiti vozačka dozvola izdata od stranih organa ukoliko ta dozvola sadrži sledeće: podatke o nosiocu dozvole, njegovu fotografiju, datum izdavanja dozvole, broj, rok važenja pojedinih kategorija, natpis „permis de conduire” naziv i znak države u kojoj je dozvola izdata.
Mreža drumskih saobraćajnica u Mađarskoj je relativno dobro razvijena i dobrog kvaliteta; to se odnosi pre svega na mrežu auto puteva. Korišćenje auto puteva se plaća kupovinom vinjeta prilikom ulaska u zemlju i na benzinskim pumpama. Podaci o automobilu se evidentiraju u sistemu, bez lepljenja nalepnica na staklo automobila. Vinjeta važi za sve auto-puteve na teritoriji zemlje, u određenom periodu. Za putničko vozilo može se kupiti za period od najmanje 10 dana, dok je za autobuse i teretna vozila moguće kupiti i za jedan dan. Više informacija o mađarskim auto-putevima, uključujući informacije o propisima, uslužnim centrima, vinjetama i sl., mogu se pronaći na sajtu www.autopalya.hu.

Saobraćajna pravila u Mađarskoj

Maksimalna brzina: unutar naseljenih mesta 50 km/h; izvan naseljenih mesta 90 km/h; na magistralnim putevima 110 km/h; na auto putevima 130 km/h.
U toku dana se vozi sa upaljenim svetlima
U slučaju saobraćajne nesreće treba obavezno pozvati policiju na lice mesta, od koje se dobije zapisnik o saobrćajnoj nesreći. Telefonski broj policije je 107 (besplatan u Mađarskoj).
Pomoć na putu (24 časa dnevno) 06-309462201.
Vinjete su obavezne na svim auto putevima! Vinjete se mogu kupiti na graničnim prelazima i benzinskim pumpama.
U Mađarskoj je na snazi pravilo 0.00 promila alkohola u krvi.

Telekomunikacije

Telefoniranje i Internet u Mađarskoj

Pozivni broj za Mađarsku: 36
Međunarodni poziv: 00 + državni pozivni broj + lokalni broj
Domaći međugradski poziv: 06 + pozivni broj + lokalni broj
Brojevi mobilnih telefona imaju 9 cifara, posle poziva 06, sledeće dve cifre zavise od telefonske mreže, koja vam treba: 20, 30 ili 70.

Telefonske govornice rade uz pomoć metalnih novčića od 10, 20, 50 ili 100 forinti ili se koriste uz pomoć unapred kupljenih telefonskih kartica (koje se mogu kupiti u kioscima, supermarketima, hotelima i poštama).

Faks uređaje turisti mogu koristiti na glavnim poštama ili u biznis centrima poznatijih hotela.

Međunarodni operateri:
AT&T 00 8000 1111
MCI 00 8000 1411
SPRINT 00 800 0 1877

Važni telefonski brojevi u Mađarskoj

Hitna pomoć:    104
Policija:    107
Vatrogasci:    105
Obaveštenje o telefonskim brojevima:    198
Obaveštenje o međunarodnim telefonskim brojevima:    199
Međunarodni broj za pomoć u hitnim slučajevima:    112

Roaming u Mađarskoj

VIP roaming u Mađarskoj
mts roaming u Mađarskoj
telenor roaming u Mađarskoj

Internet u Mađarskoj

Postoje internet kafei širom Budimpešte, a sve veći broj hotela i kafića nude WiFi dostupnost svojim gostima.

Kupovina u Mađarskoj

Radnje su uglavnom otvorene od ponedeljka do petka od 10.00 do 18.00 časova, subotom od 9.00 do 13.00. Prodavnice se ne zatvaraju za vreme ručka.

Prodavnice za hranu i tržni centri su otvoreni od ponedeljka do petka od 7.00 do 19.00, subotom od 7.00 do 14.00. Mnogi šoping centri, kompleksi za zabavu i neke privatne prodavnice (od koji su mnoge otvorene 24 sati dnevno) su otvorene čak i nedeljom.

Povraćaj PDV-a Mađarska

Tražite amblem sa natpisom „oslobođen poreza” prilikom kupovine.

Cela suma računa (koji u sebi sadržava i porez na dodatnu vrednost) mora iznositi najmanje 50.000 forinti. Tražite od službenika radnje detaljnu PDV fakturu, formular za povraćaj PDV-a i koverat za oslobađanje od poreza. Priložite zvaničan račun ili račun za kreditnu karticu ostaloj dokumentaciji. Overite sve dokumente od strane mađarskih carinskih organa pre nego što napustite Mađarsku.

Ne sme proći vise od 90 dana od datuma kupovine i datuma postavljanja carinskih pečata.

Ne sme proći više od 183 dana od datuma postavljanja carinskih pečata i datuma naknade.

Ako putujete avionom, nakon što primite bording kartu (pre nego što se ukrcate na avion), obratite se carinskom službeniku.


Creative Commons – image, by Moyan Brenn / flickr.com