Italija zemlja visoke mode i drevne istorije

Italija je u vrhu zemalja u Evropi koju turisti najčešće posećuju. I to sa razlogom! U Italiji postoji tolika raznolikost destinacija da je najteže odlučiti se gde ići i odakle krenuti. Većina ljudi počne sa glavnim gradom Italije Rimom ili pak sa drugim italijanskim draguljima: Venecijom, Firencom, Milanom, Đenovom… Mnogi međutim traže nešto dugačije pa se Alpi pojavljuju kao prava destinacija za skijanje ili pak posete Siciliju, egzotično ostrvo puno istorijskih spomenika.

Letovanje u Italiji nije nešto što ljudi olako propuštaju jer obiliju lepim plažama.

Italija je zemlja koja bukvalno ima sve. Od svetski poznate mode i umetnosti do spektakularnih predela i sela koji oduzimaju dah, Italija je svakako nezaboravno iskustvo. Prvo na šta ćete naići je sigurno hrana i to mnogo hrane. Upravo su Italijani odgovorni za nastanak mnogih jela koja su omiljena u čitavom svetu. Hrskava pizza, paste i salate prepune boja, zdrave i fantastičnog ukusa će se uvek slagati sa nenadmašnim italijanskim vinom. Treba naravno pomenuti i to da se ovde pravi preko 50 vrsta najukusnijih sireva. Ovo je pravi gastronomski raj na Zemlji i svaki deo Italije ima neki fenomenalan neotkriveni specijalitet.

Kada se lepo najedete predivne hrane, sigurno ćete krenuti u obilazak brojnih galerija istorijskih lokaliteta, koji su skriveni iza svakog ugla. Ustvari, ovde ima 44 priznata kulturna žarišta, a glavni među njima su Firenca, Rim i Venecija. Kada ste ovde, stiče se utisak da svako malo selo ili gradski trg ima malu crkvu i neku prelepu statuu. Često i male stvari na koje naiđete mogu da vas oduševe potpuno jednako kao i one svetski poznate, koje se nalaze u najboljim galerijama i muzejima. Sa druge strane, ako vas više privlači shopping, tu je nenadmašni Milano, modni glavni grad Italije i centrar ekonomski veoma moćne regije ove zemlje. Ulicama Milana se nalazi čitav niz ekskluzivnih butika i kafića. Još jedna u nizu stvari koje možete raditi u Italiji je obilazak brojnih predela, sa prirodnim lepotama. Ovo naročito važi za one koji žele da ostanu aktivni i potroše brojne pizza-e, paste i ostala ukusna jela koja su probali. Obala Sardinije je idealna za ronjenje, pecanje i jedrenje, Alpi su naravno savršeni za skijanje, dok su Dolomiti odgovarajući za biciklizam, pešačenja ili jednostavne opuštajuće šetnje uz potpuno uživanje u pejzažima, koji vas sigurno neće razočarati. Šta god da preferirate na svom odmoru, Italija to sigurno ima u ponudi.

Italija je zemlja koja se nalazi u južnoj Evropi i sa većine strana je zapljuskuju mora: Jadransko, Jonsko, Tirensko i Ligursko. Po državnom uređenju Italija je republika i  ima oko 60 miliona stanovnika a službeni jezik je italijanski.

Kada je najbolje posetiti Italiju

Već smo rekli da je italija velika zemlja i da ljudi putuju u italiju zbog različitih razloga, skijanje, letovanje, poseta gradovima… Shodno tome idalno vreme posete se razlikuje. Za letovanje tu ne postoji dilema. Letnji meseci, počevši od juna, jedino dolaze u obzir, čak i na Siciliji koja je prilično južno vreme u Maju nije pogodno za kupanje. Poseta gradovima je razume se najprimaljivija u proleće i jesen, jedino o čemu treba da vodite računa su kišni periodi. A Alpi su intersantni čitave godine.

Kratka istorija Italije

Značajniji istorijski podaci o prvim naseobinama u današnjoj Italiji se vezuju za X. vek pre nove ere i Etrurce koji su napravili država na severu od današnjeg Rima. Oko 800. godine pre nove ere kreće naseljavanje Grka u južne krajeve Italije, kada je i firmirana Velika Grčka (Magna Greace). Dodir ove dve civilizacije je izrodio novu, najuspešniju evropsku civilizaciju Rim. Po legendi Rim je osnovan 753. godine pre nove ere na 7 bržuljaka i prvi mitski kralj je bio Romul. Posle njega na prestolu je bilo šest kraljeva da bi rim konačno 509. godine pre nove ere proglasio republiku. Tirani koji su vladali u ovom periodu su najverovatnije bili kraljevi etrurske države, bar se za trojicu sugurno zna da su poreklom etrurci. Ovaj prelazak na repobliku označava jačanje Rima i nove elite koju je iznegovao kao i prevlast nad Etrurcima. Ovo je bio samo početak za Rim. Ubrzo dolaze Punski ratovi kada je Rim dobio nove teritorije, Siciliju, Sardiniju… Posle toga pod okrilje Rima dolaze teritorije na Balkanu. Od 100. godine do nulte godine, do dolaska Oktavijana Avgusta na vlast Rim je bio u čestim grđanskim ratovima. Vojskovođe poput Sule, Pompeja Magnusa, Cezara i Marka Antonija su se borili jedan protiv drugih. Dolazak na vlast Oktavijana Avgusta označava kraj tom previranju i prestanak postojanja rimske republike. Tada je rođeno rimsko carstvo. Sledećih 300 godina je proteklo u novom ekspanzionizmu Rima. Osvojeni su mnogi delovi Evrope. Ali tada kreće propadanje i cepanje Rima na istočno i zapadno rimsko carstvo.

Zapadno rimsko carstvo je osvojeno od strane Gota 476. godine dok je istočno nastavilo da živi još sledećih 1000 godina. Uticaj Rima bez obzira što je osvojen nije oslabio no sada se ogledao kroz hrišćanstvo i božansku ulogu pape. Prostor današnje Italije je dugo ostao razjedinjen na sveru su se nastale jake države gradovi dok je jug pripadao Papskoj državi i Napulju.

Ujedinjenje italije je započeto u 19. veku a konačno proglašavanje ujedinjenja se desilo 1861. godine kada je kralja čitave Italije proglešen Vittorio Emanuele. Konačno ujdenjinje je završeno 1870. godine kada je Rim, koji je bio deo papske države postao deo ujedinjene Italije.

Tada mlada država sa slavnom istorijom Rima bila je željna slave i resursa tako da u I svetskom ratu i pre osvaja kolonije u svernoj africi i delove današnje Grčke. No I svetski rat je ostavio Italiju u vrlo lošoj ekonomskoj situaciju i kao takva je bila pogodna da poželi dobrodošlicu fašističkom lideru Benitu Musoliniji koji je uveo Italiju u II Svetski rat na strani fašističke nemačke. Posle Drugog svetskog rata, sever je postao industrijska zona, sa velikim industrijskim gradovima poput Milana i Torina. Za razliku od severa zemlje, koji je ekonomski veoma jak, jug je znatno siromašniji i ovde je stopa nezaposlenosti velika. Neki od sinonima današnje Italije je svakako Fijat i crveni ferari, najluksuzniji sportski auto koji se proizvodi u Evropi. “Ferari” je osnovao Enco Ferari davne 1939. godine, a četrdesetih je već pokrenuo uspešni tim Formule 1.

Šta posetiti u Italiji

Ovde nema greške osim ako ne odlučite da ne posetite Italiju.

Gradovi Italije kriju antička čuda, srednjevekovne tvrđave, renesansnu i baroknu umetnost i futurističku modu današnjice. Rim, Venecija, Firenca, Verona, Sijena, Ravena, Napulj i mnogi drugi čekaju na vas.

Sicilija i Sardinija velika ostrva u mediteranu sa svojim zanimljivim istorijama i fantastičnim plažama su primamljivi svim turistima.

Luksuzna italijanska letovališta kao što je obala Amalfija je samo za izabrane.

Mapa italije

Kako platiti račune u Italiji

Italijanska valuta je Evro (€), deli se na cente 1€ = 100 centi. Zamena stranih valuta obavlja se na šalterima poslovnih banaka i menjačnica. Radno vreme banaka se razlikuje od grada do grada ali generalno banke rade od ponedeljka do petka, radno vreme varira od grada do grada ali se obično kreće od 08:30 do 13:00 i od 15:00 do 16:00 sati, samo mali broj banaka radi subotom. Kreditne kartice, debitne kartice i bankomati Diners Club, MasterCard, American Express i Visa su široko prihvaćene.

Italijanska kuhinja

Testenine su osnova italijanske kuhinje, shodno tome svaka regija u Italija ima svoju priču o testenini. Tako recimo stanovnici Ligurije govore da su đenovski trgovci nabavili recept od nomadskih plemena. Bogato istorija kao i na sve drugo ima veliki uticaj i na kuhinju.

Uticaj istorije na itlijansku kuhinju

Prehrana Rimljana sadržala je namirnice poput mesa, ribe, voća i povrća, a kombinacija tih sastojaka je bila na takav da bi danas bila neprihvatljiva.

Prodiranjem islama u južnu Europu tokom 9. veka došlo je i do orijentalnog uticaja na italijansku kuhinju. U Siciliju i južnu Italiju Arapi su doneli kulturu pripreme sladoleda i šerbeta, kao i drugih arapskih poslastica.

Srednji vek, hrišćanska kultura, mnogo manje nego rimski period doprineli su uticaju na ukus i način spremanja hrane u Italiji. Rimska tradicija spremanja jela se izgubila, jer monasi nisu mogli da priušte meso ali su zato razvili dosta jela sa povrćem. Krstaški ratovi donose jednu novinu u italijansku (i generlano evropsku) ishranu, šećer tada menja med kao do tada jedini poznati zaslađivač. A putovanja Marka Pola donose do tada neviđene ukuse sa dalakeg istoka.

Dnevni menu u Italiji

Doručak se obično zasniva na kroasanu i kafi, dok im je ručak u stvari prvi pravi obrok, a večera drugi obrok. Ono što je bitno je da se, bilo da se radi o ručku bilo da se radi o večeri, nigde ne sme žuriti. Jede se polako, uz čašu vina, potpuno se posvećujući uživanju u ukusu svakog pojedinog dela obroka. Inače, tradicionalni italijanski meni izgleda ovako:

  • antipasto je toplo ili hladno predjelo.
  • primo, prvo jelo, je toplo jelo. U toj ulozi će se naći pasta, rižoto, njoke, palenta ili neka supa i sve to, uglavnom, u vegetarijanskom izdanju.
  • secondo, drugo ili glavno jelo, je riba, ili već neki plodovi mora, ili meso. Najviše se koristi teletina, mada je, u poslednjih šezdeset godina, i govedima sve aktuelnija.
  • contorno, sporedno jelo, je neka salata ili već neko povrće i uvek ide posle glavnog jela.
  • dolce, desert, može biti svašta. U ovoj, od mesta do mesta, tako različitoj kuhinji se, verovatno, deserti razlikuju najviše. Ne bi bilo preterano reći ni da svaka kuća ima svoju poslasticu, ili bar svoju varijantu neke. Sladoled, granita ili tiramisu su samo maleni deo onoga što Vam može biti posluženo u ovom delu obroka.
  • caffe tj., sad već svima dobro znani, espresso. Kraći, duži, s mlekom ili bez, u svakom slučaju, pije se posle jela.
  • ammazzacaffe, u bukvalnom prevodu, ubica kafe je mala čaša likera koja se pije posle kafe da ublaži njen ukus. I ovde postoje brojne vrste, ali su najpoznatiji grappa, od grožđa, amaro, od billja i limoncello, od limuna.

Evo i nekoliko recepata sa sajta culinarika.

Kako do Italije

Italija je zemlja sa visoko razvijenim saobraćajem, ako ste rešili da putujete u Italaju pred Vama je veliki broj opcija. Putovanje morem, kopnom, vazdušnim putem podjednako je zastupljeno.

Putovanje morem

Postoji veliki broj kompanija koje se bave trajektnim prevozom koji povezuje skoro sve delove Itallije. Najveći portal za pretragu trajekta je www.traghettionline.com, moguće je i bookiranje online. Cene su naravno skuple leti a takođe neke linije postoje samo u letnjem periodu.

Agoudimos Lines (www.agoudimos.it) Brindisi ka Igoumenitsa, preko Krfa.

Blue Star Ferries (www.bluestarferries.com) Brindisi i Ancona za Igoumenitsu.

Endeavor Lines/Hellenic Mediterranean Lines (www.ferries.gr) Brindisi za Krf, Igoumenitsa i Patras i za Kefaloniju – odatle postoji veza za Zakintos.

Grandi Navi Veloci (www1.gnv.it) Đenova za Barselonu.

Jadrolinija (www.jadrolinija.hr) Iz Ankone ka Hrvatskoj obali, uključujući Split i Zadar i iz Barija za Dubrovnik.

Marmara Lines (www.marmaralines.com) Brindisi za Tursku.

Crna Gora Lines (www.morfimare.it) Rezervacija preko Morfimare agencije; Bari za Bar.

Skenderbeg Lines (www.skenderbeglines.com) Brindisi za Albaniju.

Putovanje kopnom

Glavni prelaz u Italija je tunel, Mont Blanc, koji izlazi na autoput ka Milanu. Prelaz is Švajcarske je takođe tunel (Svetog Bernarda) koji izlazi na autoput ka Milanu. Što se Srbije tiče putovanje se najčešće obavlja preko Trsta. Najpovoljnija putovanja su sa italijanskom železnicom a agencija Fudex ima povoljne sezonske karte do Firence.

Putovanje avionom

Glavni aerodrom u Italiji je aerodrom Leonardo da Vinči u Rimu (www.adr.it), aerodrom u Milannu je takođe prometan (Malpanese – www.airportmalpensa.com)

Bolonja: G. Marconi – www.bologna-airport.it

Rimini: Federico Fellini – www.riminiairport.com

Parma: Đusepe Verdi – www.parma-airport.it

Pisa: Galileo Galilej – www.pisa-airport.com

Đenova: Kristofer Kolumbo – www.aeroportodigenova.com

Venecija: Marko Polo – www.veniceairport.it

Napulj: Kapadikino Mil – www.gesac.it

Brindisi: www.aeroportidipuglia.it

Sicilija

Katanija: Fantanarosa – www.aeroporto.catania.it 

Palermo: Falkone-Borselino – www.gesap.it

Sardinija

Olbia: Kosta Smeralda – www.geasar.it

Kaljari: www.sogaer.it

[/toggle]
[toggle title=”Prevoz u Italiji”]

Autobusi i metro

Autobuski prevez je vrlo razvijen u Italiji. Postoji veliki broj manjih i većih kompanija koji operišu kako na međugradskim tako i na lokalnim linijama. Karte se kupuju pre ulaska u autobus.

Metro postoji u Rimu, Milanu i Napulju kao i u Torinu (www.metrotorino.it).

Automobili i motori

Glavni putni pravci su od severa ka jugu: A1: Milan – Rim A2: Rim – Napulj A3: Napulj – Ređio Kalabrija Više informacija o putevima u Italiji: www.autostrade.it Automobilska asocijacija Italije (www.aci.it) pruža pomoć na putevima 24h, pozivni broj sa fiksnih linija 116 a pozivni sa mobilnog je 800. 116800.

Rent a car

Avis (www.avis.com)

Budget (www.budget.com)

Europcar (www.europcar.com)

Hertz (www.hertz.com)

Italy by Car (www.italybycar.it)

Maggiore (www.maggiore.it)

Avio prevoz

Glavne avio kompanije su:

Air One (www.flyairone.it)

Alitalia (www.alitalia.it)

Meridiana (www.meridiana.it)

Ryanair (www.ryanair.com)

Državni praznici u Italiji

Nova Godina: 1. januar (Capodanno)

Sveta tri kralja: 6. januar (Epifania)

Uskrs (Pasqua)

Dan oslobođenja (1945): 25. april (Festa della liberazione)

Praznik rada: 1. maj (Festa del lavoro)

Dan Republike: (2. jun)

Velika Gospa: 15. avgust (Ascensione – Ferragosto)

Svi sveti: 1. novembar (Ognissanti)

Bezgrešno začeće: 8. decembar (Immacolata Concezione)

Božić: 25. i 26. prosinac (Natale)

Svetkovine svetaca zaštitnika važnijih gradova

Rim: 29. juni – San Pietro

Torino: 24. juni – San Giovanni

Venecija: 25. april – San Marco

Bari: 6. decembar – sv. Nikola

Siena: 2. juli i 16. avgust (konjske utrke)

Trst: 3. novembar – S. Giusto

Bolonja: 4. oktobar – San Petronio

Firenca: 24. juni – San Giovanni

Đenova: 24. juni – San Giovanni

Milano: 7. decembar – Sant’Ambrogio

Napulj: 19. septembar – San Gennaro

Palermo: 11. juli – Santa Rosalina


Creative Commons – image, by Moyan Brenn / flickr.com