Samotraki – ostrvo boginje Nike

Samotraki je ostrvo koje gotovo i da nema ravnice, čitavo je prekriveno planinama osim zapadnog rta. Shodno tome najveći simbol Samotrakija je planina Fengari. U bronzano doba, negde oko 700. god p. n. e. ostrvo su naselili doseljenici iz Trakije i sa sobom su doneli kult Velikih bogova. Izolovanost ostrva, teško pristupačan teren su doprineli da ovaj kult ostane poštovan na ostrvu sve do 4. veka n. e. čak i pod rimskom upravom. Ono po čemu bi ostrvo trebalo da bude poznato je skulptura boginje Nike (boginja pobede) koja je otkrivena polovinom 19. veka od strane francuskog arheologa i koja se danas čuva Luvru.

Ova skulptura je verovatno jedna od najpoznatijih antičkih figura ali nažalost uradila je malo što se tiče razvoja turizma na Samotrakiju. Tasos i Lesbos su obližnja ostrva koja svakako imaju primata u turizmu, koje poseti hiljade turista tokom godine.

Prodaja apartmana Kopaonik Suncani breg

Samotraki istorija

Samotraki je u drevno doba bio značajnim pomorskim i trgovačkim putevima, ali loše prirodne karakteristike: prirodna luka ne postoji, teren je gotovo u potpunosti ne obradiv učinili su da bude marginima grčke istorije. No i ako na marginama Samotraki nije bio skroz neprimetan u grčkoj istoriji.  Prema Herodotu, Samotraki su naselili još Pelazgi, dok neki izvori tvrde da je ostrvo naselilo tračansko pleme Kabiroi prošavši kroz Dardanos. Po tračanskim plemenima ostrvo je i dobilo ime. Ostrvo su kolonizovali i Arkađani i Trojanci. Pouzdan istorijski podatak je da je pleme Elijeraca sa Lezbosa oko 700. p. n. e. kolonizovalo Samotraku i na njoj osnovalo svoj polis (grad-državu).

Ni mitologija Grčke nije zaobišla Samotraki, Argonauti su plovili pored Samotrakija na svom putovanju prema Kavkazu u potrazi za zlatnim runom.

U Bici kod Salamisa (480. p. n. e., u trećoj fazi Grčko-persijskog rata) stanovnici Samotrakija ratovali su na strani Persijanaca. Potom su bili saveznici pobedonosne Atine u Delskom savezu, ali pod obavezom plaćanja poreza. Bili su u savezu sve do Peloponeskog rata u kome je Sparta porazila Atinu.
Nakon što je Aleksandar Makedonski osvojio Persijsko carstvo, Samotraki je postao značajno svetilište Dioskura (zaštitnika pomoraca). Svetilište je bilo bogato uređeno zahvaljujući doprinosu Lagida. Sa krajem dinastije Antigonida, Samotraki je pao pod vlast rimljana. Nakon propasti Rimskog carstva ostrvo je pripalo Vizantiji, potom Veneziji i Đenovi. 1457. godine ostrvo su osvojili Turci i sve do početka 20. veka Turci su vladali ovim ostrvom. Za vreme turske vladavine ostrvo se zvalo Semaderik. Povratak pod Grču upravu se desio tokom Balkanskih ratova 1912. godine.

Veća naseljena mesta na Samotrakiju

Kamariotisa

Kamariotisa je glavna luka i najveće mesto na ostrvu, gde ima najviše taverni i mogućnosti za smeštaj. Kamariotisa se nalazi na zapadnoj obali Samotrakija, i tu stižu svi feriboti i gliseri sa kopna. Ono malo obradivog zemljišta što ima na Samotrakiju se nalazu južno i jugoistočno od Kamariotisa.

Hora

Nalazi se na 5km istočno od Kamariotisa, glavne luke na ostrvu. Samotraki je glavni grad na ostrvu i skoro u potpunosti je oivičen sa borovim šumama. Ovo je vrlo zanimljivo selo, ulice su kaldrmisane, u centru je i bazar zajedno sa tradicionalnim tavernama a tu je i trg sa koga se pruža neverovatan pogled na more. Ostaci nekadašnje vizantijske tvrđave koja je adaptirana u dvorac za vreme vladavine Đenove, su vidljivi u Hori. Arheološki ostaci su oskudni i samo je kapija ostala dok više arheoloških ostataka postoji kod Horinog prethodnika Paliopolia.

Terma

Terma ili Lutra je glavna turistička atrakcija na ostrvu, ovaj turistički resor ima dugu tradiciju a ta tradicija seže od doba Rimljana. Ovde možete naći otvorene rustične bazene sa temperaturom od oko 34 °C, izuzetno tople jacuzzi kade sa 48 °C kao i moderna kupatila sa temperaturom od 39 °C. U blizini (na nekih 1,5 do 2 km od Termi) se nalaze i vodopadi Kria Vatra, no još impresivniji vodopadi se nalaze u kanjonu Fonias. Najveći vrh u Egejskom moru se nalazi na ovom ostrvu i to je planina Fengari. Grčka mitologija kaže za Posejdona da je gledao trojanski rat sa ovog vrha. Planinski vrh Fengari je visok oko 1600m i često je u magli i iz Termi ljudi često idu na pešačenje do vrha i nazad. Ovo putovanje od Termi do vrha i nazad traje oko 6 sati u zavisnosti od fizičke spreme.

Samotraki mapa

Prevoz do/na Samotraki

Samotraki je malo ostrvo, dužine 17km i ima svega oko 3000 stanovnika. Malo ostrvo, nepristupačan teren učinili su svakako doprineli da Samotraki nema svoj aerodrom. Stoga jedini mogući način da dođete na Samotraki je brodom. Trajekti idu iz Kavale i Alaksandroupolija, putovanje iz Kavale traje 3,5h a iz Alaksandroupolija 2,5 sata.

Taksi i autobuski prevoz postoje na ostrvu i tokom turističke sezone autobuske linije su pojačane. Noćni autobuski prevoz ne postoji a saobraćaj kreće od 7h ujutru.
U slučaju da rentirate automobil imajte na umu da na ostrvu nema puno benzinskih pumpi pa se prporučuju da napunite rezervoar pre istraživanja Samotrakija

Plaže na Samotrakiju

Samotraki nema poznatih plaža ali je zato bogat drugim sadržajem. Ako volite šetnje kroz netaknutu prirodu, ovo je idealno mesto za vas. Dok na severnoj strani ostrva nailazite na surove, kamenite pejzaže obrasle stoletnim maslinjacima, na jugu se nalaze guste šume ispresecane rekama koje možete pratiti do izvora ili uživati u pogledu na vodopade nestvarno čiste i ledene vode.

Pahia Amos je najpoznatija i glavna plaža na ostrvu. Duga je oko 800 metara, prekrivena grubljim peskom, a na plaži postoji jedna taverna koja je otvorena za vreme letnje sezone. Po lepom vremenu, sa ove plaže se može videti tursko ostrvo Gokceada (Imvros).

Vatos je plaža koja se nalazi odmah pored, i popularna je među nudistima.

U okolini ove dve plaže postoji veliki broj uvala pomešanog peska i šljunka, dok su na severu plaže mahom šljunkovite i stenovite.

Svetilište velikih bogova

Svetilište Velikih bogova, je skoro čitav milenijum bilo glavni verski centar drevne Trakije, Makedonije… Bilo je svetinja i na Limnosu ali obredi na Samotrakiju su svakako bili specifični. Njegova pozicija u kanjonu Fengari sigurno nije izabrana slučajno već da izazove strahopoštovanje, danas je ovaj predeo obrastao šumom ali je jedva manje impresivan. Ovo svetilište je bilo prošireno a neki delovi su bili rekonstruisani od strane naslednika Aleksandra Makedonskog i većina ostataka koji se vide danas potiče iz tog perioda


Creative Commons – image, by alexandria / pixabay.com