Sedam svetskih čuda – Artemidin hram u Efesu

Ogroman hram posvećen Artemidi, boginji lova, nalazi se u blizini Efesa, u današnjoj Turskoj, i jedno je od sedam svetskih čuda antičkog sveta. Hram na ovom prostoru postoji još od sedmog veku pre nove i najverovatnije nije bio posvećen Artemidi već boginji majci. Tek od 550. godine pre nove ere imamo ono što danas nazivamo Artemidinim hramom. Izgradnju hrama je finansirao lidijski kralj Krosos dok je glavni arhitekta bio Grk Herosifron.

Artemidim hram nije služio samo u religiozne svrhe već i u komercijalne kao pijaca. Efes je u antičko doba bio na savršenoj lokaciji u Maloj Aziji. Na zapadu je imao preduzimljive Grčke gradove, polise a na istoku je imao sva bogatstva velikih istočnih država. Trgovina je cvetala. Čak i u to doba Artemidin hram je smatran za čudo a i sama Artemida je bila poštovana na istoku. Tako su dolazili hodočasnici iz Persije pa čak i iz Indije da odaju počast velikoj boginji. Arheološkim iskopavanjem se došlo do nakita, Artemidinih statua od čistog zlata koje vode poreklo iz gore pomenutih zemalja.

Prodaja apartmana Kopaonik Suncani breg

Artemidin hram zanimljivosti

Ljudi na različite načine ostaju zabeleženi u istoriji i tako je do tada nepoznat čovek pod imenom Herostratus, u noći 21. jula 356. pre nove ere, spalio hram do temelja. Slučajnost ili ne tog dana na svet je došao i Aleksandar Veliki. Plutarh, poznati istoričar je tvrdio je da boginja Artemida te noći nije bila u hramu da ga spasi od uništenja jer je prisustvovala rađanju budućeg velikog vojskovođe. U naredne dve decenije Aleksandar je osvojio celu Malu Aziju a i hram je obnovljen u čemu je i vrlo obilato pomagao i Aleksandar Makedonski.

Propadanje Artemidinog hrama

Sudbina Artemidinog hrama se vezuje za sudbinu antičke religije (mnogoboštva) i nastanak Hrišćanstva. Artemidin kult u Efesu je prilično jak i hrišćanstvo dugo nije uspelo da preovlada pored Artemide. Prolaz Gota kroz ovo područje i njihovo pljačkanje i uništavanje hrama (262. godine nove ere) je doprinelo širenju hrićanstva i propadanju Artemidinog kulta. Sveti Jovan  Hrizostom je 401. nove ere konačno srušio čitav hram a i ubrzo zatim Efes je napušten.

Arttemidin hram
Arheološki ostaci Artemidinog hrama u Efesu

Artemidin hram iskopavanje

Arheološka iskopavanja su započeta u 19. veku kada je engleski inženjer Dž. T. Vud posle sedmogodišnjeg traganja pronašao hram iz Plinijevih spisa.

Plinije je opisivao velelepno Artemidino zdanje kao hram u Efesu na površini od 73 x 141 metar sa 127 stubova. Dugo vremena ljudi nisu verovali u te podatke, smatrajući ih u najmanju ruku preteranim. Kako to da su u Efesu, na obali Male Azije, sagradili svetlište četiri puta veće od atinskog Partenona?!


Public domain – image, by en.wikipedia.org